Vjerska zajednica
Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske slijedi filozofiju Sat Sanatan Dharme, istinsku vezu sa Božanskim jastvom, ono što drži društvo i civilizaciju u skladu uz upoznavanje sa vječnim zakonima koji upravljaju univerzumom.
HVZH je registrirana vjerska zajednica čiji začeci postojanja u Republici Hrvatskoj sežu još od 1984. godine, a od 2019. godine dodijeljen joj je i poseban savjetodavni statuspri Gospodarskom i socijalnom vijeću UN-a (ECOSOC). Aktivnosti i rad zajednice i svih njenih službenika i članova počivaju na principima međureligijske i međurasne tolerantnosti i dijaloga, uvažavanja ljudskog roda kao cjeline, uvažavanja svih živih bića, okoliša, poštivanju tradicija i njegovanju mirotvorstva.
Djelovanje zajednice
Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske u svojem djelovanju izdvaja:
U Zagrebu, 09. listopada 2005. u su-organizaciji Hrvatskog saveza Joge u svakodnevnom životu i Hinduističke vjerske zajednice Hrvatske održan je prvi mirovni samit u slobodnoj Hrvatskoj: “Svjetski mirovni samit Sri Swamija Madhavanande i poruka Mahatme Gandhija”. Samit je održan u koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. Na kraju samita posađeno je prvo Stablo Mira u Hrvatskoj. Sudjeluje u sadnji stabala mira širom Hrvatske. Do sada je posađeno nekoliko tisuća stabala, u većim gradovima, u kopačkom Ritu, na obroncima Žumberka, Plješivice itd.
Sudjeluje i suorganizira Molitve za mir svake godine 21. rujna, Međunarodnog dana mira proglašenog od UN-a..
Suorganizira obilježavanja 2.listopada Gandhijevog rođendana i UN-ovog Međunarodnog dana nenasilja kroz okrugle stolove, konferencije i predavanja. Najveći event u ovoj kategoriji je bila Međunarodna jednodnevna konferencija u Umagu 2010.
2017. smo organizirali u suradnji sa Indijskim veleposlanstvom u Hrvatskoj niz putopisnih predavanja i izložbi fotografija „Himalaja – gdje oblaci prenose poruke“ u Karlovcu, Zagrebu, Rijeci i Vukovaru.
Od 2017. redovno organiziramo, u suradnji sa Indijskim veleposlanstvom u Hrvatskoj, i niz koncerata klasične indijske muzike te besplatna multimedijalna događanja i predavanja o Indijskoj kulturi, praznicima i tradiciji u Zagrebu, Labinu, Rijeci, Vukovaru itd. Izdvojili bi kao primjer jedno od posljednjih, događanje „Rađasthan – zemlja kraljeva“ koje se održalo 9. ožujka 2018. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, u suradnji Grada Zagreba, Hinduističke vjerske zajednice i Indijskog veleposlanstva u Zagrebu. Događanjem je obilježen i 8 ožujak, Međunarodni dan žena kroz predstavljanje velike indijske pjesnikinje Mire Bai i dvije poznate Hrvatice koje su obilježile prošlost, Cvijete Zuzorić i Ane Katarine Zrinski.Redovna okupljanja se održavaju jednom tjedno u formi satsanga, a redovno proslavljamo i obilježavamo glavne hinduističke festivale.U rujnu 2020. započet je projekt izgradnje centra i Hindu Mandira u Hrvatskoj na zemlji koja sveukupno ima više od 12 ha.
Izgradnja Mandira i Sri Alakhpuriji Ashrama
Mandir je hram u kojem se Božanski princip poštuje u najrazličitijim aspektima (sarva devata), ili je posvećen jednom posebnom aspektu božanskoga kojega grupa vjernika osobito poštuje (pitham). U mandiru se Božanski princip poštuje kroz službu i ceremonije (npr. puđa – štovanje, arati-ponuda svjetla), kroz ceremonije vatre (havan, homa, jađna), kroz ponavljanje Božjih imena (nam-đapa), molitvu (mantra-đapa), recitiranjem svetih himni iz svetih spisa (sukta, aštaka, upanišad, itd). kroz pjesme (bhađan, kirtan), svetim (posvećenom Božanskom principu) plesom (npr. bharat natjam, odissi i dr. ), duhovnom podukom i razmjenom duhovnih misli (satsang), itd.
Ašram doslovno znači (a-dobrodošli, šram-raditi) mjesto gdje ste dobrodošli nešto raditi za druge i za sebe. Ašram je mjesto gdje se radi na sebi u duhovnom smislu. To je mjesto duhovne aktivnosti kroz svakodnevno prakticiranje joge u svim njenim oblicima jednako, prakticiranje karma joge, bhakti joge, gjan joge i rađa joge uz način života koji omogućava potpuno posvećivanje tom zadatku. Ašram je utočište. Smisao života u ašramu je smisao joge, prosvjetljenje i mokša. U ašramu obično žive sanjasiji i aspiranti koji žele i imaju mogućnost potpuno posvetiti jedan period svog života duhovnosti, ali smisao postojanja ašrama je i taj da predstavlja mjesto duhovnog okupljanja za ljude koji ne žive u ašramu nego vode svjetovan život. Ašrami su, slobodno možemo reći, svjetionici i luke na burnom moru samsare. U stara vremena ašrami su stanovnicima kraja gdje je ašram smješten predstavljali glavnu točku okupljanja, mjesta sigurnosti, mjesta gdje su učenici i mještani dolazili svom učitelju-Guruu na daršan i po savjet, mjesta gdje su mogli dobiti svaku vrstu pomoći i smjernice za svoj život. Isti taj smisao imaju ašrami i danas. Kao i Mandira, ima ih sasvim malih kolibica uz obalu Gange i onih velikih koji funkcioniraju kao gradovi za sebe, ali gore opisana suština i smisao im je isti, svjetionici i sigurne luke u moru Samsare.
