Hinduizam

Mnoge su svjetske religije dobile naziv prema prorocima koji su ih osnovali u drevnim vremenima. Kršćanstvo je dobilo ime prema Kristu, Budizam prema Budhi, no riječ Hindu nije izvedena iz imena niti jednog pojedinog proroka. Riječ Hindu je izvedena iz imena rijeke smještene na sjeverozapadu Indije, a koja se zove Sindhu. Sindhu je rijeka koju danas znamo pod imenom Ind. Učenja Hinduizma su znana kao apaurušeja, što znači da nisu temeljena na ličnosti. Ono što ovaj termin doista znači jest da hinduistička religija nije bazirana na ličnosti, nego na principima.Ovo je vrlo bitna izjava  budući da naglašava da je Hinduizam otkriće, a ne izum bilo kojeg pojedinca ili grupe pojedinaca. Kao što znanstvenici ne pronalaze zakone prirode, nego ih otkrivaju, tako rišiji, prenositelji  hinduističke religije, nisu pronalazili duhovne zakone, već ih otkrivali. Hinduizam predstavlja živuću sintezu najrazličitijih religijskih spoznaja i njihovih realizacija koje se baziraju na Božjoj objavi i neposrednom iskustvu manifestacije Božanskog kroz nebrojene oblike, te također kroz neuobličeno, transcendentalno načelo.

Hinduizam se naziva i Vaidika Dharma – religija Veda.
On je i način života koji je u skladu sa vječnim duhovnim, etičkim i moralnim zakonima Sat Sanatan Dharme
iskonske duhovnosti i religije.

Sat Sanatan Dharma znači „vječna religija“, „istinska veza sa Božanskim jastvom“, ono što drži društvo i civilizaciju u zajedništvu putem ispravnog življenja. U širem smislu označava upoznavanje sa vječnim zakonima koji upravljaju svime. Potraga za njima i primjena ovih zakona za dobrobit sviju je način prakticiranja religije.  Ona je nedogmatična i univerzalna – poštuje slobodu mišljenja svakog pojedinca, štuje istinu u svim religijama i unutarnje jedinstvo svih živih bića i svega što jest. Sanathan dharma uči čestitom životu u skladu s načelima jame i nijame, kao što su  nenasilje – ahimsa, istina – satja, čistoća – sauća, mudrost, poštenje, samokontrola,  kontrola požude, neosvetoljubivost, neagresivnost, miroljubivost, ljubav prema kreaciji i svim živim bićima te oslobađanje od negativnih osobina kao što su mržnja, ljutnja, pohlepa, ljubomora i ponos. Hinduizam pridaje veliku vrijednost predanosti, poniznosti, milosrđu, nesebičnom služenju, spremnosti na žrtvu i skromnosti, a prakticira obožavanje Božanskog kroz ceremonije puđe, unutarnju kontemplaciju – upasanu i meditaciju – dhjanu, kao i razvijanje Božanskih vrlina. Krajnji cilj je doseći istinsku unutarnju slobodu – mokšu, kroz pobjedu nad neznanjem – avidjom i ostvarivanjem vrhovnog znanja – paravidje koja donosi najvišu, potpunu unutarnju slobodu i  radost. Taj cilj znači i doseći jedinstvo sa našim izvorom – Paramatmom  tj.  postići Samorealizaciju – atamgjanu, spoznaju našeg vlastitog jastva koje je isto što i Apsolut.

Iako je hinduizam utemeljen na načelima, on također veliki naglasak stavlja na osobe  koje su otkrile i oživjele ta duhovna načela. Oni mogu različito proživljavati i prenositi poruku Hinduizma o čemu govori i sljedeća priča:

Četiri prijatelja su šetala šumom i otkrila visok, kružni zid iza kojega je izgleda bilo mnogo veselja i glazbe. Bili su znatiželjni da vide što je iza zida. Trojica su podignula četvrtog na vrh zida da vidi što se događa. On je bio tako preplavljen utiscima da nije mogao reći prijateljima što je vidio. Jednostavno se popeo preko zida i nestao na drugoj strani. Zatim su dvojica od preostale trojice podignuli trećega na vrh zida. On je, također, postao tako uzbuđen onim što je vidio da je počeo pjevati i plesati na vrhu zida i nakon nekog je vremena i on nestao preko na drugoj strani. Preostala su dva prijatelja također željela pogledati preko zida. Jedan je pomogao drugom da se popne. On je također bio preplavljen onim što je vidio. Nije nestao iza zida, nego se protegnuo preko zida i pomogao četvrtom prijatelju da dođe na vrh tako da i on  može vidjeti na drugu stranu.

Prvi prijatelj, koji je tiho nestao na drugu stranu zida, simbolizira one tihe proroke i pustinjake koji se, nakon što postanu samorealizirani, neprimjetno stope s Bogom. Drugi prijatelj koji je pjevao i plesao pošto je vidio iza zida, predstavlja one svete osobe koje drugima objave svoju viziju Boga, no nisu u mogućnosti prenijeti svoja iskustva. Treći prijatelj koji se raširio po zidu i pomogao posljednjem prijatelju da se popne na zid simbolizira Gurua. Ovaj je treći prijatelj jedinstven jer ima moć ponuditi iskustvo Boga drugima.

Avatar – Riječ avatar znači „onaj koji silazi“.  Avatar je Bog u ljudskom tijelu. Hindusi kažu da Bog dolazi na zemlju u ljudskom obliku uvijek kada je Dharma ugrožena, a  za dobrobit čovječanstva i pomlađivanje duhovnosti.  Avatar ima jedinstvenu sposobnost da duhovno transformira druge, čak samo dodirom ili pogledom.

Guru – Guru znači učitelj. Sanskrtski korijen riječi gu znači neznanje, tamu, a ru znači svjetlost, dakle ova riječ definira ulogu gurua kao onoga koji uklanja tamu, neznanje. Satguru je duhovni, realizirani učitelj koji je mudrost spisa spoznao vlastitim iskustvom i koji može nadahnuti svojim znanjem i zračenjem – to je Brahmaništha Šrotrija znalac Brahmana, Apsoluta.

Sanjasi – Svami – onaj koji poznaje, koji je ovladao sobom, to je titula hinduističkih redovnika, sanjasija.  Sanjasi je onaj tko se odrekao materijalnog svijeta i prihvatio život po duhovnim načelima. Svamiji tradicionalno nose narančastu odjeću, što simbolizira vatru, pročišćenje, provode život težeći za spoznajom Boga i radeći za dobrobit čovječanstva.

Ačarija – Ačarija doslovno znači poseban učitelj koji podučava putem primjera.  Ačarija je također titula rezervirana za poglavare nekih hinduističkih vjerskih sljedbi.

Jedna od najčešćih grešaka pri tumačenju Hinduizma je da je to politeistička religija. Hinduizam je zapravo pluralistička religija.  Taj naziv označava da svaka osoba ima jedinstven odnos  s Bogom – Brahmanom. Bez obzira na pojavnost, oblik u kojem ga štujemo, Bog je samo jedan. Postoje tri Božanska principa kroz koje se Bog manifestira i to su : Brahma stvarateljski princip, Višnu održavajući princip i Šiva osloboditelj.  Jedna od najvažnijih karakterističnosti Hinduizma je da Boga, Brahmana ne treba tražiti izvan sebe nego u sebi. Krajnji cilj duhovne prakse je ujedinjenje Atme – Jastva sa Paramatmom – Apsolutom.

Hinduistički vjernici vjeruju ureinkarnaciju (ponovno rađanje) prema zakonu karme (zakon uzroka i posljedice koji sami stvaramo). Dobrim djelima, mislima i riječima stvaramo dobru karmu, a lošim postupcima, mislima i riječima, lošu. Samsara – besmisao je taj krug rađanja i smrti iz kojeg se izlazi kroz mokšu prosvjetljenje, samospoznaju, spajanje Atme s Paramatmom. Jedan od najviših principa je ahimša – nenasilje. Ako vjerujemo da su sva bića izraz Božanskog, da je Bog u svemu i da je Bog sve, tada je nužno da je najviši princip – princip nenasilja.  Iz tog razloga su hinduistički vjernici vegetarijanci.

Samskare – utisci, sakramenti. Postoji 16 samskara. Samskare prate čovjeka od začeća pa sve do smrti kod koje je zadnja samskara sprovod.